60. člen BHROPS

1. Ta sporazum začne veljati z dnem prejema zadnjega od pisnih obvestil pogodbenic po diplomatski poti, da so izpolnjeni pogoji po notranji zakonodaji pogodbenic za njegovo uveljavitev. 2. Ta sporazum se sklene za tri leta. Sporazum se molče podaljšuje za vsako naslednje leto, če ga nobena od pogodbenic ne odpove pisno po diplomatski poti šest mesecev pred iztekom njegove veljavnosti. 3. Vsaka od pogodbenic lahko izvajanje tega sporazuma, z izjemo 57. člena, začasno delno ali v celoti zadrži. O zadržanju izvajanja sporazuma kot tudi o prenehanju zadržanja je treba takoj pisno po diplomatski poti obvestiti drugo pogodbenico. 4. Priloge od A do H so sestavni del tega sporazuma. Sestavljeno v Ljubljani dne 28. aprila 1997 v dveh izvirnikih v slovenskem in hrvaškem jeziku, pri čemer sta besedili enako verodostojni. Za Republiko Slovenijo Zoran Thaler l. r. Za Republiko Hrvaško Mate Granić l. r. Republika Slovenija i Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: ugovorne stranke): u želji da omoguće i urede promet osoba u pograničnim područjima te poboljšaju životne uvjete pograničnog stanovništva ugovornih stranaka, u namjeri da omoguće što slobodniju gospodarsku suradnju između subjekata ugovornih stranaka u pograničnom području, znajući da su pogranične lokalne zajednice temelj dobre suradnje između susjednih država, sporazumijele su se o slijedećem: 1. Pogranično područje na kopnu, prema ovom Sporazumu, obuhvaća: - u Republici Sloveniji: naselja navedena u prilogu A - u Republici Hrvatskoj: naselja navedena u prilogu B 2. Promjene područja naselja i drugih jedinica lokalne samouprave ne utječu na opseg pograničnih područja na koja se odnosi ovaj Sporazum. 3. Pogranično područje na moru, prema ovom Sporazumu, jest morski prostor pod suverenošću svake ugovorne stranke koji se nalazi uz zapadnu obalu Istre, sjeverno od 45 stupnjeva i 10 minuta paralele sjeverne zemljopisne širine, od vanjskog ruba teritorijalnog mora Republike Hrvatske gdje ta paralela dodiruje kopno zapadne obale Istre (Grgatov rt Funtana). 4. Područje pograničnoga morskog ribolova ograničeno je na teritorijalno more svake ugovorne stranke u okviru pograničnog područja na moru iz stavka 3. ovog članka. 1. Prijelaz granice u pograničnom prometu dozvoljen je s pograničnim propusnicama i dozvolama za prijelaz granice na pograničnim prijelazima koji su navedeni u prilogu C, ukoliko ovim Sporazumom nije drugačije određeno. 2. Liječnici, veterinari, primalje i osobe sličnih zanimanja mogu bez izvoznih i uvoznih dozvola i bez carine i drugih davanja i taksi prenositi ili prevoziti iz jednoga pograničnog područja u drugo instrumente i materijal kojeg koriste za pomoć odnosno za humanitarne svrhe. Po završenom poslu moraju instrumente i neiskorišten materijal vratiti u državu iz koje su ih i donijeli. 3. Granični prijelazi za pogranični promet u pravilu su otvoreni od 6 do 22 sata. Na prijedlog susjednih pograničnih općina Stalna slovensko-hrvatska komisija za provođenje Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji, koja je osnovana na temelju odredbi ovog Sporazuma (u daljnjem tekstu: Stalna mješovita komisija), može to vrijeme i izmijeniti. 4. Stalna mješovita komisija može, bez obzira na odredbu članka 4., odrediti da je u određenom vremenskom razdoblju na pojedinim graničnim prijelazima za pogranični promet moguć promet za sve državljane ugovornih stranaka s važećim ispravama za prijelaz državne granice (putovnicama odnosno osobnim iskaznicama). 1. Pogranična propusnica može se izdati državljanima ugovornih stranaka koji imaju prebivalište na pograničnom prostoru. 2. Pogranična propusnica dozvoljava nositelju prijelaz granice na graničnim prijelazima za pogranični promet, međudržavnim i međunarodnim graničnim prijelazima i neprekidno boravljenje na pograničnom području druge ugovorne stranke najviše sedam dana. 3. Ako se imatelj pogranične propusnice zbog više sile ne može vratiti u određenom roku, mora o tome odmah obavijestiti najbližu policijsku postaju koja će o tome izvijestiti nadležno tijelo druge ugovorne stranke. Ako je imatelju pogranične propusnice u drugoj ugovornoj stranci oduzeta sloboda ili je prisilno zadržan, potrebno je o tome što prije obavijestiti tijelo ugovorne stranke koje je izdalo pograničnu propusnicu. 4. Pograničnu propusnicu izdaje nadležno tijelo u mjestu prebivališta, a na zahtjev osobe kojoj to pravo pripada. Zahtjev se podnosi na obrascu iz priloga D. 5. Osobe mlađe od 15 godina mogu biti upisane u pograničnu propusnicu jednog ili oba roditelja, zakonskog zastupnika ili skrbnika. Pritom se primjenjuju unutarnji pravni propisi o upisu osoba u putovnice. 6. Na molbu roditelja, zakonskih zastupnika ili skrbnika može se izdati individualna propusnica za osobe od pete godine starosti dalje. 7. Pogranična propusnica važi 5 godina i može se produljiti na ukupno 10 godina. 1. Dozvola za jednokratni prijelaz granice i povratak samo s robom za osobnu uporabu koja ne podliježe carinjenju može se izdati na graničnom prijelazu za pogranični promet. Dozvola se izdaje na temelju predočenja putovnice ili osobne iskaznice odnosno druge identifikacijske isprave, ako je u obje ugovorne stranke predviđeno da osoba može ući u državu samo s osobnom iskaznicom ili drugom identifikacijskom ispravom. 2. Dozvola za prijelaz granice može se izdati državljanima ugovornih stranki, a državljanima trećih država samo uz suglasnost tijela nadležnih za graničnu kontrolu na graničnom prijelazu obiju ugovornih stranaka. 3. U dozvolu se također upisuju sitne domaće životinje, ako ih putnik vodi sobom, i to na temelju predočenja službenog zdravstvenog uvjerenja koje izdaje nadležno tijelo u jednoj od ugovornih stranaka ili u državi čiji je državljanin vlasnik životinja. 4. Dozvolu za prijelaz granice izdaje nadležno tijelo za graničnu kontrolu na graničnom prijelazu za pogranični promet na obrascu iz priloga E. 5. Dozvola se može izdati za jednokratnu upotrebu do 7 dana. 1. Turistička dozvola se može izdati za prijelaz granice unutar turističkih zona, za kretanje po vodama graničnih vodotoka i pograničnom području te po pograničnom području na moru, kao i za prijelaz granice pješačkim i biciklističkim stazama i to za prijelaz granice samo s osobnom prtljagom potrebnom tijekom putovanja i na koju se ne plaća carina. Dozvola se izdaje na temelju predočenja putovnice ili osobne iskaznice odnosno druge identifikacijske isprave. 2. Turistička dozvola se može izdati državljanima ugovornih stranaka i državljanima trećih država, ukoliko ni u jednu od ugovornih stranaka ne trebaju ulazne vize. 3. Osobe mlađe od 18 godina mogu biti upisane u turističku dozvolu jednog ili oba roditelja, i zakonskog zastupnika ili skrbnika. 4. U dozvolu se također upisuju sitne domaće životinje, ako ih putnik vodi sa sobom, i to na temelju predočenja službenog zdravstvenog uvjerenja koje izdaje nadležno tijelo u jednoj od ugovornih stranaka ili u državi čiji je državljanin vlasnik životinja. 5. Turistička dozvola važi do 30 dana što se označava na dozvoli. Unutar turističkih zona, u vodama graničnih vodotokova i pograničnom području na pješačkim te biciklističkim stazama, kao što je navedeno u dozvoli, nositelj može, uz važeću dozvolu i službenu ispravu na osnovi koje je dozvola izdana, prelaziti granicu više puta i boraviti u pograničnom području druge ugovorne stranke. 6. Turističku dozvolu izdaje nadležna policijska postaja na čijem se području nalazi turistička zona i to na obrascu iz priloga F. Bez obzira na odredbe stavka 5. ovog članka državljanima ugovornih stranaka s prebivalištem u ugovornoj stranci može se izdati turistička dozvola za razdoblje do jedne godine. 1. S namjerom da se omogući pješačenje, vožnja biciklom, planinarenje, zimski i vodni športovi, športski ribolov na pograničnom području na kopnu, moru i na vodama graničnih vodotokova, mogu se urediti turističke zone koje prelaze preko državne granice. 2. Na prijedlog susjednih graničnih općina turističke zone i njihov opseg određuje Stalna miješovita komisija. Turistička zona mora biti jasno određena u skladu s lokalnim običajima. 3. Prijelaz granice u turističkim zonama moguć je bez ograničenja samo uz važeću turističku dozvolu i službenu ispravu na temelju koje je dozvola bila izdana, s osobnom prtljagom potrebnom tijekom putovanja i na koju se ne plaća carina. 4. Iz turističke zone je dozvoljeno izlaziti samo u ugovornoj stranci u kojoj je nositelj dozvole ušao u turističku zonu, osim ako izlazak u drugoj ugovornoj stranci nije u dozvoli izričito naveden. 5. U slučaju više sile imatelj turističke dozvole može izaći iz turističke zone u drugoj ugovornoj stranci, ali se mora u najkraćem mogućem vremenu vratiti u državu ulaska na najbližem međunarodnom, međudržavnom ili pograničnom graničnom prijelazu. 1. S namjerom da se omogući pješačenje, vožnja biciklom, planinarenje u pograničnom području preko granice izvan turističkih zona i graničnih prijelaza mogu se urediti pješačke i biciklističke staze koje vode preko državne granice. 2. Pješačke i biciklističke staze na prijedlog susjednih pograničnih općina određuje Stalna mješovita komisija. Staze moraju biti jasno označene u skladu s lokalnim običajima. 3. Prelaženje granice na pješačkim i biciklističkim stazama moguće je bez ograničenja samo s važećom turističkom dozvolom i službenom ispravom na temelju koje je dozvola izdana, uz osobnu prtljagu potrebnu tijekom putovanja i na koju se ne plaća carina. 4. Imatelj dozvole koji prelazi granicu na takvoj stazi mora se istog dana vratiti u državu u kojoj je započeo putovanje i to po istoj ili drugoj pješačkoj ili biciklističkoj stazi odnosno na najbližem međunarodnom, međudržavnom ili pograničnom prijelazu, osim ako vrijeme vraćanja u dozvoli nije izričito drugačije označeno. 5. U slučaju više sile može imatelj turističke dozvole ostati u drugoj ugovornoj stranci i dulje vrijeme, ali mora o tome odmah obavijestiti najbližu policijsku postaju na pograničnom području na kojem se nalazi. Sa pješačke ili biciklističke staze može izaći na području druge ugovorne stranke, ali se mora u najkraćem mogućem vremenu vratiti u državu ulaska na najbližem međunarodnom, međudržavnom ili pograničnom graničnom prijelazu. U cilju poticanja razvitka nautičkog turizma u pograničnom području na moru, ugovorne stranke postupat će prema plovilima za šport i rekreaciju koja su registrirana u pograničnom području druge ugovorne stranke, kod prijelaza državne granice i plovidbe na tom području, kao prema plovilima registriranima na svom području. Postupanje prema stranim plovilima te vrste, koja su stacionirana u marinama i lukama na pograničnom području na moru ugovornih stranaka, dogovorit će se u okviru Stalne mješovite komisije sukladno članku 6. Odredba ovog članka ni u čemu ne utječe na zatečeni režim plovidbe u pograničnom području na moru ugovornih stranaka. 1. Športskim ribolovom na graničnim vodotocima mogu se baviti svi državljani ugovornih stranaka i državljani trećih država, koji posjeduju važeću ribolovnu dozvolu izdanu od nadležnih tijela ugovornih stranaka. 2. Športskim ribolovom u pograničnom području na moru mogu se baviti državljani ugovornih stranaka koji imaju prebivalište u pograničnom području i važeću ribolovnu dozvolu izdanu od nadležnih tijela ugovornih stranaka. 3. Državljani ugovornih stranaka mogu se baviti športskim ribolovom na graničnim vodama na čitavom području vodotoka (obje obale), a državljani trećih država samo na onoj strani granice na kojoj su kupili dozvolu. 4. Prijenos dozvoljenog ulova riba (norme ulova) preko granice ne tretira se uvozom u smislu plaćanja uvoznih davanja. 1. Državljani ugovornih stranaka i državljani trećih država, koji posjeduju dozvolu za nošenje lovačkog oružja mogu tijekom lovne sezone na susjedno pogranično područje donijeti najviše dvije lovačke puške i sto komada streljiva za pušku risanicu ili karabin i petsto komada streljiva za pušku sačmaricu. Pritom su dužni poštivati zakonske propise ugovornih stranaka koji se odnose na lov. 2. Osobe iz prvog stavka ovog članka moraju sa sobom nositi odgovarajuću identifikacijsku ispravu i dozvolu za nošenje lovačkog oružja, a državljani trećih država i dokaz da su lovci turisti odnosno da imaju dozvolu za lov. 3. Državljaninu druge ugovorne stranke i državljaninu treće države koji dolaze u lov, a oružje nemaju upisano u putovnicu, tijelo granične kontrole unosi u putovnicu ili drugi odgovarajući dokument dozvolu za unos uz otisak štambilja. 4. Državljanin druge ugovorne stranke i državljanin treće države može prijeći granicu s jednim ili više lovačkih pasa za koje mora, prilikom prelaska državne granice, predočiti potvrdu o cijepljenju protiv bjesnoće koje nije starije od jedne godine te veterinarsku potvrdu da je pas zdrav koja ne smije biti starija od deset dana. Te potvrde mogu biti upisane u međunarodnu veterinarsku iskaznicu za pse, ako su potvrđene otiskom štambilja nadležne ustanove. 5. Radi osiguranja jedinstvenog zahvaćanja lovstva u populaciju vrsta divljači koje žive na pograničnom području, posebice visoke divljači i zaštićenih životinjskih vrsta, Stalna mješovita komisija osniva ekspertnu skupinu za usklađivanje zahvata u te populacije. Pri razmatranju kriterija za zaštitu, uzgoj i lov divljači ugovornice se obvezuju da će primijeniti one kriterije koji su za divljač povoljniji odnosno koji osiguravaju veći stupanj zaštite. 6. Lovoovlaštenici u pograničnom području ugovornih stranaka međusobno se izvješćuju o nastreljenoj divljači koja je zatečena na teritoriju druge ugovorne stranke. 1. Slijedeće kategorije državljana ugovornih stranaka koji imaju stalno prebivalište na jednom od pograničnih područja imaju pravo s poljoprivrednim uloškom u pograničnoj propusnici prelaziti državnu granicu i boraviti na susjednom pograničnom području: a) vlasnici, najamnici, zakupnici, korisnici nekretnina koje dijeli granična crta ili su u cijelosti na susjednom pograničnom području (dvovlasnici); b) obiteljski članovi i radna snaga osoba navedenih u točki a); c) vlasnici stada i pojedinih životinja te pčela koje se odgone na pašu na susjedno pogranično područje te njihovi pastiri i uzgajivači; d) osobe koje imaju pravo služnosti korištenja šuma ili pravo služnosti korištenja voda na susjednom pograničnom području; e) šumari i ugljari koji rade na susjednom pograničnom području f) vlasnici zemljišta, najamnici, zakupnici, korisnici i članovi njihove obitelji i njihova radna snaga koji, da bi mogli na najprimjereniji način doći do svojih imanja koja leže na istom pograničnom području, moraju koristiti ceste i staze što vode preko susjednoga pograničnog područja; g) radnici zadruga i drugih pravnih osoba koje imaju takva imanja. 2. Poljoprivredni uložak omogućava njegovom imatelju da prelazi granicu na graničnim prijelazima koji su upisani u njemu na osnovi priloga C te na drugim mjestima koja su upisana u poljoprivredni uložak. Poljoprivredni uložak istodobno omogućava imatelju da boravi sedam dana na upisanim posjedima ili u upisanim općinama na susjednom pograničnom području. Svaki puta kod odlaska i vraćanja granicu mora prijeći na istom mjestu. 3. Dvovlasnici, članovi njihove obitelji i njihova radna snaga imaju pravo ostati na drugoj stani granice dulje vremena, ako je to iz gospodarskih razloga nužno, posebice ako su tamo njihove gospodarske zgrade. To pravo mora biti navedeno u poljoprivrednom ulošku. 4. Vlasnici stada i pojedinih životinja te pčela kao i pastiri i uzgajivači životinja mogu ostati na susjednom pograničnom području neprekidno cijelo vrijeme sezone ispaše odnosno u razdoblju vegetacije, ali najdulje sedam mjeseci. Osobe koje imaju pravo služnosti korištenja šuma, šumari i ugljenari, pak, najdulje tri mjeseca. 5. Osobe do 15. godine starosti mogu prijeći državnu granicu samo u pratnji onih osoba u čije su granične propusnice upisane. 6. Poljoprivredni uložak izdaje nadležno tijelo u državi prebivališta na zahtjev osobe kojoj to pravo pripada i to na obrascu iz priloga G. 7. Poljoprivredni uložak izdaje se kao umetak u pograničnoj propusnici. 1. Vlasnici, najamnici, zakupnici i korisnici imanja, koje dijeli granična crta, njihovi članovi obitelji i njihova radna snaga mogu zbog obrađivanja posjeda prelaziti državnu granicu na svakom mjestu na posjedu, ali ne mogu odlaziti sa svog posjeda u unutrašnjost pograničnog pojasa. 2. U šumama mogu osobe iz prvog stavka preći granicu samo na onim cestama i putevima za koje im suglasno odobre granična tijela dviju ugovornih stranaka. Posjed koji se nalazi na drugoj strani granice, ugovorna stranka ne smije ni u kom slučaju oporezivati više od drugih posjeda vlastitih državljana u istom pograničnom području. 1. Osobe iz 11. i 12. članka smiju prenositi, prevoziti ili goniti iz jednog u drugo pogranično područje bez izvoznih i uvoznih dozvola i bez plaćanja carine te drugih davanja i taksi: a) stoku i potrebnu količinu krme, b) poljoprivredne i šumarske strojeve, oruđe i prijevozna sredstva s rezervnim dijelovima i potrebnim gorivom i mazivom, c) sve druge predmete i sredstva u količinama koje su potrebne za obrađivanje posjeda u susjednom pograničnom području, kao i gnojiva svih vrsta, sjeme, sadnice, mladice, biljna zaštitna sredstva, lijekove za stoku, vinogradarsku opremu, podrumarske naprave, bačve i materijal za održavanje i obnavljanje kuća i sl. d) poljoprivredne i šumarske proizvode, proizvedene na posjedima u susjednom pograničnom području i stočne proizvode, uključujući i mladunčad, kao i ambalažu potrebnu za prijevoz tih proizvoda. Te proizvode moraju navedene osobe prenijeti u pogranično područje ugovornice u kojoj stalno borave do 30. lipnja slijedeće godine. 2. Po završetku radova i ispaše, potrebno je stoku, oruđe, strojeve, prijevozna sredstva, neupotrebljenu krmu, gorivo i mazivo vratiti u ugovornu stranku iz koje je bilo dovezeno. 1. Svaka životinja koju se goni na susjedno pogranično područje mora imati svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinje. Svaka životinja mora biti označena. 2. Svjedodžba o zdravstvenom stanju životinja nije potrebna za tegleću stoku upisanu u poljoprivredni uložak koju dvovlasnik koristi za rad u susjednom pograničnom području i vraća je istog dana. 3. Ako stoka koju se odvodi na susjedno pogranično područje na ispašu pobaci, pogine ili se je u sili zakolje, nadležni veterinarski organ mora te činjenice potvrditi u poljoprivrednom ulošku. 1. Stoka se može goniti na sezonsku ispašu na susjednje pogranično područje i od tamo vraćati ako to dozvoli nadležni veterinarski organ. Dozvola se izdaje ako za zabranu gonjenja i vraćanja ne postoje veterinarsko-sanitarni razlozi. 2. Ako veterinarsko-sanitarni razlozi zahtijevaju vraćanje stoke s ispaše prije isteka sezone ili ako stoku iz istih razloga nije moguće na kraju ispaše vratiti, vrijede odgovarajuće mjere nadležnoga veterinarskog organa. Isti će najprije obavijestiti nadležni veterinarski organ susjednoga pograničnog područja. 3. Stoku, uključujući i mladunčad koja se okotila tijekom ispaše, treba vratiti preko istog graničnog prijelaza za pogranični promet preko kojeg je i dotjerana na ispašu. Vlasnik mora o vraćanju stoke prethodno obavijestiti carinske organe obiju ugovornih stranaka i predočiti im dokumente iz prvog stavka 15. članka. 4. Vlasnicima stoke, kao i pastirima i uzgajivačima stoke, koji posjeduju važeću propusnicu s poljoprivrednim uloškom, dozvoljeno je tražiti odbjeglu stoku radi njenog vraćanja u stado. Prethodno moraju to prijaviti najbližem tijelu granične kontrole. 5. Proizvode animalnog podrijetla koji su proizvedeni tijekom ispaše kao što su mlijeko, sir, dlaka, vuna, koža, meso zaklanih životinja te med, ako su veterinarsko-sanitarno pregledani i higijenski ispravni za javnu potrošnju, dozvoljeno je prenijeti na pogranično područje najkasnije tjedan dana po povratku stoke, ukoliko nisu bili iskorišteni na susjednom pograničnom području. Za navedene proizvode potrebna je svjedodžba o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda što je izdaje nadležna veterinarska inspekcija na pograničnom području na kojem je stoka bila na ispaši. 6. Prodaja stoke na ispaši, umjetno oplođivanje i pripuštanje stoke iz jednog pograničnog područja stoci na drugom pograničnom području nije dozvoljeno. Zabranjen je i prijenos lešina uginulih životinja i njihovih dijelova. 7. Vlasnik može mladunčad, okoćenu tijekom ispaše, kao i proizvode iz stavka 5. ovog članka, prevesti bez izvoznih i uvoznih dozvola, bez plaćanja carine, drugih davanja i taksi, ako odgovaraju broju i vrsti stoke te trajanju ispaše. 1. Povratak sve stoke, osim one koja je navedena u stavku 2. članka 15., i pčela pod carinskim je nadzorom za vraćanje u skladu sa carinskim propisima ugovornih stranaka. U tom postupku carinski organi mogu, ukoliko postoji osnovana sumnja da će na susjednom pograničnom području doći do nedozvoljenog otuđenja stoke, zahtijevati odgovarajuće osiguranje za plaćanje carine i drugih davanja. 2. Vlasnik mora za stoku koju goni na ispašu iz jednoga pograničnog područja u drugo, prilikom prijelaska državne granice uručiti carinskim organima obiju ugovornih strana vlastoručno potpisani spisak stoke. Istovjetni spisak mora, po prijelasku granice, uručiti nadležnom tijelu područja na koje goni stoku. U taj spisak moraju biti unesene značajke svake životinje (vrsta, spol, eventualna skotnost, oznake na uhu, žig, boja i sl.). 1. Ukoliko ovim sporazumom nije drugačije utvrđeno, u obje se ugovorne stranke primjenjuju važeći unutarnjepravni veterinarsko-sanitarni propisi i važeći uvozno-izvozni režimi. 2. Nadležna tijela na pograničnim područjima obvezna su se međusobno obavještavati o pojavi zaraznih bolesti na svom pograničnom području i o veterinarsko-sanitarnim mjerama. Osim toga, moraju se obavještavati o ograničenjima i zabranama, kao i o njihovom opozivu. 1. Imatelji poljoprivrednog uloška iz članka 11. i osobe iz članka 12. mogu prenositi proizvode biljnog porijekla i predmete iz 14. članka bez posebnoga fito-sanitarnog nadzora. Na te proizvode primjenjuju se fito-sanitarni propisi koji važe za proizvode proizvedene u državi stalnog prebivališta. Na imatelje pogranične propusnice bez poljoprivrednoga uloška primjenjuju se fito-sanitarni propisi ugovornih stranaka te mogu navedene proizvode prenositi samo na međudržavnim i međunarodnim graničnim prijelazima koji su određeni za promet biljem. 2. Nadležno tijelo može zabraniti ili ograničiti unos ili iznos određene robe biljnog podrijetla, ako to nalažu posebne okolnosti. 3. Nadležno tijelo ugovornica posebnim će sporazumom utvrditi načine obavještavanja o pojavi biljnih bolesti i štetočina u pograničnim područjima i dogovaranja o obostranim mjerama. 4. Ako ovim Sporazumom nije drugačije određeno, ovime se ne mijenjanju fito-sanitarni propisi, zabrane i ograničenja u ugovornim strankama niti uvozno-izvozna ograničenja. 1. Nositelju pogranične propusnice, koji ima opravdan interes za prijelaz granice izvan za to određenih graničnih prijelaza ili izvan službeno određenog vremena, može nadležno tijelo ugovorne stranke u kojoj imatelj stalno boravi u tu svrhu izdati traženu dozvolu, ako to nije u suprotnosti s javnim interesima. U pograničnu propusnicu u tom se slučaju upisuju mjesta i vrijeme prijelaska granice. 2. Dozvolu mora ovjeriti nadležno tijelo druge ugovorne stranke. 1. U slučaju neposredne opasnosti od nesreće, prirodne katastrofe i u drugim hitnim slučajevima sanitarno osoblje, vatrogasci i druge spasilačke ekipe te pogođeno stanovništvo iz pograničnog područja može prijeći granicu na bilo kojem mjestu i bez dokumenata, potrebnih za prijelaz granice kako bi pomogli ili dobili pomoć u pograničnom području druge ugovorne stranke. 2. Takav prijelaz mora se odmah, čim je to moguće, prijaviti nadležnom tijelu jedne od ugovornih stranki. To će tijelo o tome obavijestiti nadležni organ druge ugovorne stranke. 1. Glede sredstava plaćanja koje imatelji pograničnih propusnica prenose u susjedno pogranično područje svaka će ugovorna stranka primjenjivati svoje unutarnje propise. 2. Nositelji pograničnih propusnica mogu prilikom povratka iz susjednoga pograničnog područja jednom dnevno, bez plaćanja carine i drugih uvoznih davanja, prenijeti robu za osobnu upotrebu i za potrebe svoga domaćinstva najviše do vrijednosti utvrđene unutarnjim propisima ugovorne stranke. 3. Nositelji poljoprivrednog uloška mogu iz pograničnog područja na kojem imaju posjed na pogranično područje svoga prebivališta prenositi poljoprivredne proizvode, šumske plodove, drvo i proizvode životinjskog porijekla koje su proizveli na svom posjedu odnosno u svojoj šumi na susjednom pograničnom području. Za tu robu i u slučaju da je namijenjena prodaji nisu potrebne izvozno-uvozne dozvole niti se na nju plaća carina i druga uvozna davanja. Šumarsko-drvni asortiman i drvo mogu se iz pograničnog područja na kojem je posjed prenositi u područje prebivališta na osnovi dokumentacije koju izdaje nadležna šumarska služba. 4. Stanovnici iz jednoga pograničnog područja koji su zaposleni u drugom pograničnom području mogu prenijeti cijelu plaću ili njezin dio u skladu s općim režimom platnog prometa između ugovornih stranaka. 5. Nositelji pograničnih propusnica mogu bez plaćanja carine i drugih uvoznih davanja prenositi iz jednoga u drugo pogranično područje cvijeće i cvjetne aranžmane namijenjene svečanostima, a ne prodaji. Nositelji pograničnih propusnica mogu iz susjednog pograničnog područja u pogranično područje svoga stalnog prebivališta bez plaćanja carina i drugih uvoznih davanja prenositi: a) lijekove kupljene na osnovi liječničkog ili veterinarskog recepta, b) lijekove kupljene bez liječničkog recepta, ako je naziv lijeka naznačen na omotu i ako ga nositelj prenosi za sebe ili za članove svoje uže obitelji, u uobičajenim količinama i u maloprodajnom pakiranju. Carinska tijela ugovornih stranaka utvrđuju vrijednost uvezene i izvezene robe na osnovi svojih unutarnjih propisa i o tome razmjenjuju potrebne informacije. Opći uvjeti uspostavljanja i obavljanja pomorskog i kopnenog linijskog prijevoza između pograničnih područja ugovornih stranaka zasnivaju se na načelu reciprociteta, osim ukoliko to nije drugačije uređeno bilateralnim sporazumima za pojedina područja prometa između ugovornih stranaka. 1. Stalna mješovita komisija određuje pomorske linije između luka u pograničnim područjima i opće uvjete za obavljanje linijskog prijevoza u pograničnom području. 2. Nadležna tijela ugovornih stranaka svake godine pravodobno usklađuju vozne redove, tarife i druge tehničke uvjete koji se odnose na pomorski i kopneni linijski prijevoz. 3. Nadležna tijela ugovornih stranaka mogu se i tijekom godine dogovoriti o eventualnim promjenama voznog reda, tarifa i drugih tehničkih uvjeta koji se odnose na pomorski i kopneni linijski prijevoz. Prijevoznici koji nemaju sjedište odnosno prebivalište na području ugovorne stranke u kojoj obavljaju pomorski ili kopneni linijski promet prema članku 25. ovog Sporazuma, oslobođeni su plaćanja svih vrsta pristojbi ili doprinosa za djelatnost koju obavljaju u toj ugovornoj stranci. 1. Tarife na redovitim pomorskim linijama između pograničnih područja moraju biti istovjetne za iste relacije s polaskom iz istog kraja. 2. Odredba prvog stavka ovog članka primjenjuje se i na tarife kopnenog linijskog prijevoza između pograničnih područja ugovornih stranki na istim relacijama s polaskom iz istog kraja. 1. Zbog nesmetanog obavljanja linijskog prijevoza vozne karte mogu se prodavati i na brodovima odnosno u autobusima. 2. Bez obzira na prvi stavak ovog članka, na brodu koji je već isplovio iz zadnje luke ugovorne stranke nije dozvoljeno prodavati brodske karte. 3. Brodske odnosno autobusne karte naplaćuju se u valuti ugovorne stranke u kojoj se prodaju. 1. Sredstva dobivena prodajom voznih karata u skladu s prethodnim člankom ne mogu se neposredno prenositi na drugo pogranično područje; prijevoznik ih je dužan uplatiti na svoj račun u ovlaštenoj banci. 2. Prijevoznik može s tih računa dizati sredstva potrebna za obavljanje linijskih prijevoza. 3. Saldo računa iz prethodnog stavka prenosi se u drugu ugovornu stranku u skladu s općim režimom platnog prometa između ugovornih stranki. 1. Na pomorskim linijama koje su utvrđene ovim Sporazumom mogu ploviti samo brodovi pod zastavom ugovornih stranaka. Iznimno, u slučaju više sile i havarije, brodar može na kraći rok uz suglasnost nadležnog ministarstva druge države, uposliti i brod pod zastavom treće države. 2. U skladu s člankom 26., nadležne lučke kapetanije jedne od ugovornih stranaka dužne su obavijestiti nadležne lučke kapetanije druge ugovorne stranke o datumu otvaranja svake linije, o imenima poduzeća koja će koristiti te linije i o imenima brodova koji će ploviti na tim linijama. 1. Ugovorne stranke se obvezuju da će brodove druge ugovorne stranke koji obavljaju linijsku plovidbu u skladu s ovim Sporazumom tretirati na isti način kao i svoje brodove, kako pri uplovljavanju, pristajanju i isplovljavanju iz luke tako i kod plaćanja taksi i pristojbi te glede mjesta pristajanja, ukrcavanja i iskrcavanja. 2. Ugovorne stranke se obvezuju da će formalnosti koje se inače obavljaju u luci drugoga pograničnog područja smanjiti na najnižu moguću mjeru, kada su u pitanju brodovi navedeni u prvom stavku ovog članka, odnosno njihove posade i putnici. 1. Brodovi iz prvog stavka članka 31 ne mogu obavljati kabotažu između luka pograničnog područja druge ugovorne stranke. 2. Ako je brod koji se zaustavlja u više luka jednoga pograničnog područja ukrcao putnike za drugo pogranično područje, to se ne smatra kabotažom prema prvom stavku ovog članka. Mogući prijevoz robe brodovima koji prevoze putnike u skladu s odredbama ovog Sporazuma obavlja se prema općim propisima ugovornih stranki. Sve eventualno povoljnije odredbe međunarodnih ugovora koje važe za ugovorne stranke i ugovori zaključeni između ugovornih stranaka koji se odnose na pomorski i kopneni promet primjenjuju se i na pomorski i kopneni linijski prijevoz koji se obavlja u skladu s ovim Sporazumom. Za brodove koji obavljaju plovidbu na graničnim rijekama vrijede tehnički i drugi propisi o unutrašnjoj plovidbi one ugovorne stranke u kojoj je brod upisan u registar. Linijski prijevoz putnika u cestovnom prometu prema ovom Sporazumu obavlja se na osnovi dozvola koje se izdaju prijevoznicima, sukladno zakonodavstvu ugovornih stranaka i bilateralnim sporazumima koji uređuju prijevoz u cestovnom prometu. Prijevoznici iz članka 37. ne smiju obavljati kabotažu, osim ukoliko nisu dobili odgovarajuću dozvolu u skladu sa zakonodavstvom ugovorne stranke u kojoj obavljaju takav prijevoz. 1. Za slučaj uzrokovanja štete trećoj osobi vozila moraju biti odgovarajuće osigurana s osiguravajućom policom koja se odnosi na cjelokupnu relaciju prijevoza. 2. Uvjeti osiguranja moraju biti usklađeni s propisima ugovorne stranke u kojoj se prijevoz obavlja. 1. Prijevoznici koji obavljalju javni prijevoz stvari ili prijevoz stvari za vlastite potrebe u cestovnom prometu mogu sukladno ovom Sporazumu obavljati prijevoz stvari, ako im odgovarajuće tijelo ugovorne stranke izda odgovarajuću dozvolu. Ugovorne stranke neće ograničavati broj izdanih dozvola. 2. Prijevoznici iz prvog stavka ovog članka mogu obavljati kabotažu jedino ukoliko dobiju dozvolu nadležnog tijela ugovorne stranke u kojoj bi obavljali takav prijevoz. 1. Pogranične lokalne zajednice i gospodarski subjekti koji imaju sjedište odnosno prebivalište u pograničnom području ugovornih stranaka mogu neposredno surađivati u skladu s odredbama ovog Sporazuma i propisima ugovornih stranaka. 2. O svojim aktivnostima koje prelaze uobičajenu poslovnu suradnju, lokalne zajednice i gospodarski subjekti izvješćuju predsjednika izaslanstva u Stalnoj mješovitoj komisiji one ugovorne stranke u kojoj imaju svoje sjedište odnosno prebivalište. Ugovorne stranke će međusobno razmjenjivati informacije o planiranim zahvatima u prostor u pograničnom području, o investicijama u to područje i o svim drugim pitanjima koja po svojoj prirodi utječu ili mogu utjecati na životne i radne odnose ljudi u pograničnom području, a sve u cilju osiguranja skladnoga gospodarskog razvoja pograničnog područja. 1. Ugovorne stranke se obvezuju da će izbjegavati sve ekološki sporne zahvate u pograničnom području i da će se međusobno obavještavati o svim planiranim zahvatima koji bi mogli imati posljedice u drugoj ugovornoj stranci. 2. Ugovorne stranke su dužne surađivati pri uklanjanju uzroka i posljedica onečišćenja okoliša. 3. Šumarske službe ugovornih stranaka surađivat će u gospodarenju šumama koje sačinjavaju jedinstven šumski ekosistem s obje strane granice. Isto važi i za prirodnu i kulturnu baštinu. 1. Ugovorne stranke će međusobno omogućiti nesmetanu opskrbu pograničnog stanovništva zdravstveno ispravnom vodom za piće, plinom i strujom te poštanskim i telekomunikacijskim uslugama u svim onim slučajevima, kada vodovodni odnosno električni izvori ili plinovod odnosno poštanski i telekomunikacijski vodovi iz jedne ugovorne stranke napajaju odnosno opskrbljuju stanovništvo u drugoj ugovornoj stranci. 2. Isporuka električne energije, plina i vode te obavljanje poštanskih i telekomunikacijskih usluga u slučaju da se isporuka ili usluga nudi iz sekundarnih vodova i mreža na pograničnom području oslobađa se plaćanja svih uvoznih davanja i taksi i tretira se jednako kao isporuka domaćim korisnicima. 3. Plaćanje isporučene električne energije, vode i plina te poštanskih i telekomunikacijskih usluga u skladu s ovim Sporazumom uređuje se ugovorom među odgovarajućim gospodarskim subjektima ugovornih stranaka. 1. Ugovorne stranke će međusobno omogućiti nesmetano održavanje infrastrukturnih objekata (vodovodne, električne i telefonske mreže, cestovne i željezničke infrastrukture itd.) koji su namijenjeni pograničnom stanovništvu jedne ugovorne stranke i koji prelaze teritorij druge ugovorne stranke. 2. Radove održavanja financirat će ona ugovorna stranka kojoj su ti infrastrukturni objekti namijenjeni, ukoliko se ugovorne stranke ne dogovore drugačije. Ugovorne stranke se obvezuju da će gospodarskim subjektima omogućiti slobodan pristup do pograničnog područja druge ugovorne stranke preko svoga pograničnog područja tamo gđe prometna infrastruktura ne omogućava pristup do toga pograničnog područja po teritoriju ugovorne stranke kojoj područje pripada. 1. Ugovorne stranke će u cilju osiguranja nesmetane suradnje i razvoja na području pograničnoga morskog ribolova uzajamno omogućavati ribolov na svom pograničnom području na moru određenom u stavku 4. članka 1. i za ribare koji imaju prebivalište odnosno sjedište poduzeća u pograničnom području druge ugovorne stranke. 2. Ugovorne stranke se obvezuju da će ribare prema odredbama stavka 1. ovog članka u okviru odredbi ovog Sporazuma tretirati na isti način kao i domaće ribare. 3. Ribari koji love u susjednom pograničnom području moraju poštivati propise ugovorne stranke koji se odnose na ribolov u tom području. 4. Odredbe ovoga članka do uključujući 52. članka odnose se na ulov riba, školjki i drugih morskih organizama. Ribolovna sredstva određuje Stalna mješovita komisija na prijedlog posebne stručne skupine koja se osniva na temelju stavka 10. članka 54. i to s obzirom na tehnologiju ulova riba, školjki i drugih morskih organizama te predlaže zajedničku dozvoljenu količinu ulova riba, školjki i drugih morskih organizama. Broj ribarskih brodova i brodica utvrđuju ugovorne stranke po načelu uzajamnosti i to: pet ribarskih brodova ili brodica koje obavljaju ribolov pridnenom povlačnom mrežom kočom i dvadeset brodica koje obavljaju ribolov uz uporabu mreža stajačica za svaku ugovornu stranku. Taj broj brodova i brodica može dnevno obavljati ribolov na pograničnom području druge ugovorne stranke, s time da su upisani u registar ribarskih brodova i brodica u pristaništima na pograničnom području ugovornih stranaka. Dozvolu za obavljanje ribolova izdaje nadležno upravno tijelo ugovorne stranke na prijedlog Stalne mješovite komisije. 1. Ribari koji love u pograničnom području ugovorne stranke mogu slobodno uvoziti ulovljenu ribu, školjke i druge morske organizme u pogranično područje ugovorne stranke u kojoj je ribarski brod odnosno brodica upisana u registar. 2. Ulov koji je namijenjen slobodnoj prodaji podliježe veterinarskoj kontroli u državi uvoza, a oslobođen je plaćanja carine i drugih uvoznih davanja. Ugovorne stranke će surađivati u širenju i razvoju marikulture. 1. U cilju osiguranja zajedničkog gospodarenja slatkovodnom faunom u vodama graničnih vodotoka, ugovorne stranke će uzajamno omogućiti gospodarenje ribolovnim organizacijama u pograničnom području i športski ribolov za državljane obiju ugovornih stranaka. 2. Gospodarenje slatkovodnom faunom obuhvaća uzgoj, zaštitu i ulov riba te drugih organizama i poribljavanje u skladu s unutarnjim zakonodavstvom ugovornih stranaka o sladkovodnom ribolovu. 3. Ribolovne organizacije koje gospodare dijelom graničnih vodotokova, izrađuju zajednički ribarsko-uzgojni plan. Pritom je potrebno uzeti u obzir propise one ugovorne stranke koji su stroži i koji kvalitetnije zaštićuju sladkovodnu faunu. 4. Osobe kojima se daju prava ovim člankom mogu granicu prelaziti samo preko službeno utvrđenih graničnih prijelaza. 1. U cilju razvijanja pograničnog prometa i pravilne primjene ovog Sporazuma osniva se Stalna mješovita komisija. Komisiju čine izaslanstva ugovornih stranaka. Svako izaslanstvo može imati do šest članova, a svaki član ima zamjenika. Izaslanstvo vodi predsjednik. Svaka strana može u rad Komisije uključiti i stručnjake. 2. Način rada Stalne mješovite komisije utvrđuje se poslovnikom. Poslovnik o radu će Stalna mješovita komisija donijeti na svom prvom zasjedanju. 3. Stalna mješovita komisija razmatra sva pitanja vezana uz pojašnjenje i primjenu ovog Sporazuma. 4. Stalna mješovita komisija ima pravo odobriti izdavanje pogranične propusnice i poljoprivrednog uloška i osobama koje ne ispunjavaju uvjete iz ovog Sporazuma. 5. Zaključci Stalne mješovite komisije prihvaćaju se uz suglasnost obiju izaslanstava. 6. Zaključci Stalne komisije stupaju na snagu kada jih odobre vlade ugovornica. To ne vrijedi za zaključke koji sadrže prijedloge za promjene ili dopunu Sporazuma. 7. Stalna mješovita komisija redovito zasjeda jednom godišnje, naizmjence u jednoj i drugoj ugovornoj stranci. Uz to se, na zahtjev jedne ugovorne stranke, može sazvati i izvanredno zasjedanje. O mjestu i vremenu zasjedanja ugovorne stranke se pravovremeno dogovoraju. 8. Predsjednici izaslanstava mogu sporazumno predložiti nadležnim organima da se sastanu i razmotre određena pitanja iz primjene ovog Sporazuma. Za zaključke takvog sastanka vrijedi odredba stavka 5. ovog članka. 9. Nadležni organi izvješćuju Stalnu mješovitu komisiju o razmatranim pitanjima i postignutim rezultatima. 10. Za usklađivanje interesa u pojedinim područjima koja obuhvaća ovaj Sporazum Stalna mješovita komisija može osnovati specijalizirana radna tijela, sastavljena od članova iz svake ugovorne stranke. Radna tijela Stalnoj mješovitoj komisiji predlažu prihvaćanje zaključaka iz područja za koja su osnovana. 11. Svaka ugovorna stranka pokriva troškove za članove Stalne mješovite komisije koje je imenovala, uključujući i troškove za stručnjake koje je angažirala. Ostale troškove u svezi s djelatnošću Stalne mješovite komisije pokrivaju obje ugovorne stranke u jednakom dijelu, osim ako nije drugačije dogovoreno. Na prvom zasjedanju Stalne mješovite komisije ugovorne stranke će razmijeniti popis tijela nadležnih za provođenje pojedinih odredbi Sporazuma. O promjenama u svezi s time obavještava se u roku 15 dana nakon nastalih promjena razmjenom pisama predsjednika delegacija u Stalnoj mješovitoj komisiji. 1. Ugovorne stranke na dogovoreni način razmjenjuju dokumente koji se moraju prema odredbama ovog Sporazuma ovjeriti. Druga ugovornica mora vratiti ovjerene isprave u roku četiri tjedna od dana prijema istih. Ako ugovornica odbije ovjeriti ispravu mora je vratiti drugoj ugovornoj stranci uz obrazloženje razloga za odbijanje ovjere. 2. Izdavanje isprave i upis u isprave u skladu s ovim Sporazum može se odbiti, ako: a) to zahtijevaju unutarnjepravni propisi o zabrani izdavanja putovnica; b) postoji osnovana sumnja da će tražilac putem izdavanja isprave ili unosom u isprave tijekom boravka u drugoj ugovornoj stranci kršiti njezin pravni poredak; c) postoji osnovana sumnja da će tražilac ili upisana osoba ispravu zloupotrijebiti. 3. Isprave se mogu oduzeti ako nastupe ili se kasnije utvrde činjenice koje traže odbijanje izdavanja. Isprava koju prema ovom Sporazumu mora ovjeriti nadležno tijelo druge ugovorne stranke može se također oduzeti, ako to zahtijeva nadležno tijelo. 4. U slučaju zloupotrebe tijelo nadležno za izdavanje ili za granični nadzor može zadržati ispravu za prijelaz granice. Zadržane isprave mora u roku tri dana poslati nadležnom tijelu s prijedlogom za pokretanje prekršajnog ili kaznenog postupka. Ukoliko se, pak, ne radi o sumnji da je učinjen prekršaj odnosno kazneno djelo, tijelo koje ih je izdalo mora objasniti razloge zadržavanja. Nositelju isprava mora izdati potvrdu o oduzimanju na obrascu iz priloga H. Ta potvrda omogućava nositelju vraćanje u pogranično područje iz kojega je došao. Ugovorne stranke dužne su uvijek i bez formalnosti prihvatiti osobu koja je ušla na područje druge ugovorne stranke temeljem ovog Sporazuma. 1. Uz odredbe ovog Sporazuma primjenjuju se i svi važeći pravni propisi ugovornih stranaka. 2. To posebice vrijedi za propise obiju ugovornih stranaka o vraćanju osoba, izgonu, posjedovanju i prijenosu oružja preko granice, izbjeglicama, obavljanju djelatnosti i zapošljavanju te o uvozu, izvozu i tranzitu robe. 3. Imatelji dokumenata, izdanih prema ovom Sporazumu, moraju postupati u skladu s odredbama ovog Sporazuma i propisima koji su na snazi u drugoj ugovornoj stranci. Odredbe ovog Sporazuma ni u čemu ne prejudiciraju određivanje i označavanje državne granice između ugovornih stranaka. 1. Ovaj Sporazum će stupiti na snagu danom primitka zadnje pisane obavijesti diplomatskim putem da su ispunjeni svi uvjeti prema unutarnjem zakonodavstvu ugovornih stranaka za njegovo stupanje na snagu. 2. Ovaj Sporazum se sklapa za razdoblje od tri godine. Sporazum se prešutno produžuje za svaku sljedeću godinu, ako ga nijedna od ugovornih stranaka ne otkaže pisano diplomatskim putem šest mjeseci prije njegova isteka. 3. Svaka od ugovornih stranaka može, uz iznimku članka 57, privremeno, djelomično ili u cjelosti suspendirati primjenu ovog Sporazuma. O suspenziji primjene Sporazuma, kao i o prestanku suspenzije, potrebno je odmah pisano diplomatskim putem obavijestiti drugu ugovornu stranku. 4. Prilozi od A do H sastavni su dio ovog Sporazuma. Sastavljeno u Ljubljani dana 28. 4. 1997 u dva izvornika na slovenskom i hrvatskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. Za Republiku Sloveniju Zoran Thaler v.r. Za Republiku Hrvatsku Mate Granić v.r. Priloga A: Seznam naselij na obmejnem območju v Republiki Sloveniji / Prilog A: Popis naselja na pograničnom području u Republici Sloveniji Priloga B: Seznam naselij na obmejnem območju v Republiki Hrvaški / Prilog B: Popis naselja na pograničnom području u Republici Hrvatskoj Priloga C: Seznam mejnih prehodov za obmejni promet / Prilog C: Popis graničih prijelaza za pogranični promet Priloga D: Obmejna prepustnica Prilog D: Pogranična propusnica Priloga E: Dovolilnica za enkratni prehod državne meje Prilog E: Dozvola za jednokratni prijelaz granice Priloga F: Turistična dovolilnica Prilog F: Turistička dozvola Priloga G: Kmetijski vložek Prilog G: Poljoprivrednički uložak Priloga H: Potrdilo o odvzemu dokumenta Prilog H: Potvrda o oduzimanju dokumenta