Zakon o ratifikaciji sporazuma o gospodarskem sodelovanju med Republiko Slovenijo in Republiko Hrvaško (BHRGS)

Ratificira se sporazum o gospodarskem sodelovanju med Republiko Slovenijo in Republiko Hrvaško, podpisan v Zagrebu dne 6. februarja 1992.

Sporazum se v slovenskem in hrvaškem izvirniku glasi: Republika Slovenija in Republika Hrvaška sta se glede na pomembnost gospodarskega in znanstveno-tehničnega sodelovanja in zaradi sodelovanja pri uresničevanju vzajemno koristnih razmerij in njihovega vključevanja v procese svetovnega gospodarstva, – upoštevaje prakso in norme mednarodnega trga ter določbe Splošnega sporazuma o carinah in trgovini pri določanju cone proste trgovine ter z željo, da bi na temelju enakopravnosti in vzajemnih interesov obdržali obstoječe in razvijali prihodnje medsebojne gospodarske odnose po načelih cone proste trgovine in zaradi razreševanja medsebojnih gospodarskih odnosov, ki so nastali pred 8. oktobrom 1991 sporazumeli o naslednjem:

Republika Slovenija in Republika Hrvaška (v nadaljevanju: »državi pogodbenici«) bosta v skladu s svojimi predpisi in pravili ter na podlagi določil tega sporazuma uresničevali in urejali razmerja, ki so v skupnem interesu in prispevali h krepitvi družbenoekonomskega razvoja Republike Slovenije in Republike Hrvaške. Državi pogodbenici bosta vzajemno ustvarili takšne možnosti za uresničitev gospodarskega sistema, ki bodo zagotovile prosto gibanje blaga, storitev, naložb, denarja, kapitala in gibanje ter zaposlitev ključnega osebja pravnih, oseb, prosto gibanje delovne sile za izvajanje storitev subjektov iz ene države pogodbenice v drugi ter prosto gibanje ljudi, ki nima zaposlitvenega značaja kot tudi razvoj raznih oblik gospodarskih, znanstveno-tehničnih vezi med subjekti iz obeh pogodbenic. Pri tem bosta posebno pozornost posvetili skupnim dolgoročnim pogodbam s partnerji iz drugih držav, ki temelje na višjih oblikah gospodarskega sodelovanja in ustvarjali možnosti za uresničevanje teh pogodb, upoštevaje gospodarski in razvojni interes vseh sodelujočih partnerjev.

Državi pogodbenici bosta, z namenom, da bi dosegli stalno rast medsebojnih gospodarskih tokov, vzpodbujali in posodabljali menjavo tako novega kot tudi standardnega blaga in storitev ter vse vrste posebnih oblik zunanjetrgovinskega poslovanja, skupne naložbe, poslovno-tehnično sodelovanje, ustanavljanje podjetij in predstavništev, kakor tudi uporabo njunih prostih con.

Na podlagi 24. člena Splošnega sporazuma o carinah in trgovini je medsebojni promet blaga, ki izvira iz pogodbenic, oproščen plačila carine in drugih pristojbin z enakim učinkom, razen plačila stroškov carinskega postopka. Za medsebojni promet blaga, ki izvira iz držav pogodbenic in storitev med subjekti obeh držav pogodbenic ne veljajo določbe predpisov o zunanjetrgovinskem poslovanju, s katerimi so predpisani uvozni in izvozni kontingenti, dovoljenja, razen v primerih predvidenih v mednarodnih pogodbah ali drugih upravnih postopkov pristojnih organov držav pogodbenic, ki sicer veljajo v zunanjetrgovinskem prometu s tretjimi državami. Pri obračunu prometnega davka in drugih pristojbin za blago, ki izvira iz držav pogodbenic in za storitve, ki jih opravljajo subjekti države pogodbenice bo vsaka država pogodbenica po načelu reprocitete uporabljala stopnje, ki veljajo za domače blago oziroma storitve. Z aneksom, ki je sestavni del tega sporazuma lahko državi pogodbenici določita proizvode, za katere ne veljajo posamične olajšave iz tega člena in vrste olajšav, ki za posamezne proizvode ne veljajo.

Izvor blaga se ugotavlja v skladu z merili, ki jih uporablja Evropska skupnost, ter pravili in na način, določen v protokolu k sporazumu, ki je sestavni del tega sporazuma. Za izvajanje pravil o ugotavljanju izvora blaga in za reševanje vseh drugih vprašanj glede carinjenja in carinske evidence, bosta državi pogodbenici ustanovili komisijo za sodelovanje na področju carin. V komisiji bodo po trije

(3)člani iz vsake države pogodbenice.

Državi pogodbenici soglašata, da določila tega sporazuma ne bodo vplivala na sprejemanje ukrepov proti dumpingu oziroma subvencioniranemu izvozu v skladu z njunimi mednarodnimi obveznostmi.

Državi pogodbenici se zavezujeta, da bosta v izogib dvojnega obdavčevanja uredili vprašanja obdavčevanja premoženja in dohodkov s posebnim sporazumom.

Plačilni promet med državama pogodbenicama se bo odvijal v skladu z nacionalno zakonodajo obeh držav pogodbenic in z veljavnim plačilnim sporazumom.

Odprta vprašanja na področju financ, bančništva in zavarovalništva, ki se nanašajo na ustanavljanje bank in zavarovalnic, javni dolg, terjatveni saldo ter uvoz na leasing, bosta državi pogodbenici uredili s posebnim sporazumom. Državi pogodbenici soglašata s tem, da se do sprejetja posebnega sporazuma ne izdajajo soglasja za ustanovitev bank in zavarovalnic.

Državi pogodbenici soglašata, da bosta spodbujali hitrejši razvoj obmejnega prometa, o čemer bosta sklenili poseben sporazum.

Državi pogodbenici se zavezujeta, da bosta medsebojno zaposlovanje delavcev ter druga vprašanja socialne varnosti (pokojnine, invalidnine, zdravstveno varstvo ipd.) uredili s posebnimi sporazumi.

Državi pogodbenici se zavezujeta, da bosta omogočili ustanavljanje in delo mešanih in lastnih podjetij in predstavništev subjektov iz druge države pogodbenice v skladu z nacionalno zakonodajo in po načelu reciprocitete. Državi pogodbenici bosta vzajemno omogočili pravnim osebam s sedežem v drugi državi pogodbenici in fizičnim osebam, državljanom druge države pogodbenice; da premično in nepremično premoženje, ki se nahaja na ozemlju države pogodbenice in s katerim so te osebe razpolagale na dan 7. 10. 1991, lahko uporabijo za ustanovitev podjetja v tej državi pogodbenici ali ga odtujijo in kupnino, po poravnavi vseh obveznosti, prosto transferirajo v skladu s plačilnim sporazumom v domicilno državo pogodbenico.

Državi pogodbenici se zavezujeta, da bosta jamčili fizičnim in pravnim osebam iz druge države pogodbenice, na svojem območju enako pravno varnost lastnine (nepremičnine, sredstva, oprema), kot je zagotovljena domačim fizičnim in pravnim osebam. Državi pogodbenici bosta omogočili delavcem zaposlenim v podjetjih, ki so jih podjetja v družbeni lasti iz ene države pogodbenice ustanovila v drugi državi pogodbenici, enak pravni status in enake pravice, ki jih bodo imeli delavci matičnih podjetij v procesu transformacije družbenih podjetij.

Državi pogodbenici se zavezujeta, da bosta s posebnim sporazumom urejali in uresničevali odnose na področju ribolova v teritorialnem morju obeh držav pogodbenic.

Državi pogodbenici se zavezujeta, da bosta s posebnim sporazumom urejali in uresničevali odnose na področju kopenskega, pomorskega, zračnega in poštno-telekomunikacijškega prometa.

Državi pogodbenici se zavezujeta, da bosta izmenjavali izkušnje na področju institucionalnih, administrativnih, finančnih in drugih opravil, ki so predmet skupnih interesov.

Državi pogodbenici bosta sodelovali tudi na drugih področjih kot so: redna izmenjava informacij, zlasti glede njune zakonodajne ureditve in programov z gospodarskega področja ter drugih informacij, potrebnih za navezovanje medsebojnih stikov, sodelovanje v okviru mednarodnih organizacij, izmenjava oseb (kadrov) in tehnologije.

Vse morebitne spore, ki bi izhajali iz tega sporazuma, bosta državi pogodbenici reševali sporazumno, po načelih enakopravnosti in vzajemne koristi.

Stroški, ki bremenijo sodelovanje v skladu s tem sporazumom, se pokrivajo oziroma delijo po ključu; o tem se obe državi pogodbenici dogovorita od primera do primera.

Za uresničevanje ciljev tega sporazuma bosta državi pogodbenici ustanovili mešano komisijo, ki jo sestavlja po pet

(5)članov iz vsake države pogodbenice. Mešana komisija ima naslednje naloge: – ocenjuje uresničevanje nalog in opravil, ki jih določa ta sporazum in pripravlja predloge za uresničitev ciljev, da bi dosegali optimalne rezultate; – pripravlja pogoje za izmenjavo informacij na področju sodelovanja v trgovini, industriji in drugih panogah ter na področju tehnologije in specializacije; – analizira nadaljnje ukrepe za pospešitev in razvoj gospodarskega sodelovanja. Na zahtevo ene od držav pogodbenic in po potrebi mešana komisija pripravi sestanek na območju Republike Slovenije ali Republike Hrvatske.

Ta sporazum velja dokler ena od držav pogodbenic v pismeni obliki, vendar najkasneje šest

(6)mesecev pred odstopom, ne obvesti druge države pogodbenice o svojem odstopu od sporazuma. V primeru prekinitve tega sporazuma obe državi pogodbenici storita vse potrebno, da bi zagotovili izpeljavo projektov, ki jih ta sporazum določa.

Ta sporazum prične veljati z dnem, ko se bosta obe državi pogodbenici vzajemno obvestili o potrditvi sporazuma s strani pristojnih organov obeh držav pogodbenic. Sestavljeno v Zagrebu, dne 6. 2. 1992, v štirih (4),. izvirnikih v slovenskem in v hrvaškem jeziku, za vsako pogodbenico po en

(1)izvod v vsakem jeziku, pri čemer je vsak izvod enako veljaven. Za Republiko Slovenijo Lojze Peterle l. r. Za Republiko Hrvaško dr. Franjo Gregurič l. r. V skladu s 4. odstavkom 3. člena tega sporazuma državi pogodbenici soglašata, da se lahko za kmetijske proizvode in izdelke: 1. odredi plačilo prelevmanov, kot je to določeno za uvoz iz tretjih držav; 2. začasno omeji izvoz določenega blaga. Določilo iz 1. odstavka tega Aneksa ne velja za uvoz in izvoz blaga v okviru sklenjenih dolgoročnih proizvodnih kooperacijskih pogodb. Državi pogodbenici se zavezujeta, da bosta nasprotno stran predhodno obvestili o ukrepih iz 1. odstavka tega Aneksa. Določila tega Aneksa veljajo, za dobo enega

(1)leta. Državi pogodbenici soglašata, da po preteku enega leta določila tega Aneksa ponovno uskladita. Republika Slovenija i Republika Hrvatska, pridajući veliko značenje gospodarskim odnosima i znanstvenotehničkoj suradnji radi suradnje pri ostvarivanju uzajemno korisnih odnosa i njihovog uključivanja u procese svjetskog gospodarstva, uvažajući praksu i norme međunarodnog tržišta i odredbe Općeg sporazuma o trgovini i carinama pri uređenju zone slobodne trgovine, želeći, na temelju ravnopravnosti i uzajamnih interesa zadržati postojeće i razvijati buduće međusobne gospodarske odnose po načelima zone slobodne trgovine, radi razrješavanja međusobnih gospodarskih odnosa nastalih prije 8. listopada 1991. godine, sporazumjele su se o slijedećem: Republika Slovenija i Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: države ugovornice) će u skladu s zakonodavstvom i pravilima država ugovornica, te u skladu s odredbama ovog sporazuma, ostvarivati i uređivati odnose na područjima koja su predmet zajedničkog interesa, te doprinositi društvenom i gospodarskom razvoju Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Države ugovornice će uzajemno stvarati uvjete za izgradnju takvog gospodarskog sustava koji će osiguravati slobodno kretanje, robe, usluga, investicija, novca, kapitala, te zapošljavanja ključnih kadrova kod pravnih osoba, slobodno kretanje radne snage za pružanje usluga subjekata iz jedne države ugovornice u drugoj, te slobodno kretanje ljudi koje nema karakter zapošljavanja, kao i razvoj raznih oblika gospodarskih, znanstveno-tehničkih veza između subjekata iz obje države ugovornice. Pri tome će posebnu pažnju posvećivati zajedničkom dugoročnim ugovorima s partnerima iz drugih zemalja, koji se temelje na višim oblicima gospodarske suradnje, te će stvarati uvjete da se takvi ugovori izvršavaju uvažavajući gospodarski i razvojni interes svih uključenih partnera. U cilju stalnog rasta međusobnih gospodarskih tijekova, države ugovornice će poticati i unapređivati razmjenu, kako novih, tako i traditionalnih roba i usluga, te sve vrste posebnih oblika vanjskotrgovinskog poslovanja, zajedničkih investicija, poslovno tehničke suradnje, osnivanje poduzeća i predstavništava, kao i korištenje slobodnih zona u obje države ugovornice. Na temelju članka 24. Općeg sporazuma o carinama i trgovini, međusobni promet robe porijeklom iz država ugovornica | oslobođen je plaćanja carina i drugih pristojbi s jednakim učinkom, osim plaćanja troškova carinskog postupka. Na međusobni promet roba i usluga porijeklom iz država ugovornica ne primjenjuju se odredbe vanjskotrgovinskih propisa koji predviđaju izdavanje uvoznih i izvoznih kontingenata, dozvola, osim u slučajevima predviđenim međunarodnim ugovorima, te drugih upravnih radnji nadležnih organa država ugovornica, koji važe u vanjskotrgovinskom prometu s trećim državama. Pri obračunu poreza i drugih pristojbi na robu porijeklom iz država ugovornica, te za usluge koje pružaju subjekti iz država ugovornica, svaka strana će po načelu reciprociteta primjenjivati stope koje važe za domaću robu odnosno usluge u toj državi ugovornici. U aneksu koji je sastavni dio ovog sporazuma, države ugovornice mogu utvrditi proizvode za koje ne važe pojedine povlastice iz ovog članka i vrste olakšica koje ne važe za pojedine proizvode. Porijeklo robe utvrđuje se u skladu s kriterijima koje primjenjuje Europska zajednica, te pravilima i na način utvrđen u protokolu koji je sastavni dio ovog sporazuma. Radi prevedbe pravila o utvrđivanju porijekla robe i rješavanja svih drugih pitanja u oblasti carina i carinske evidencije, formirat će se komisija za carinsku suradnju sastavljena od po tri

(3)člana iz svake države ugovornice. Države ugovornice su suglasne da odredbe ovog sporazuma neće utjecati na donošenje mjera protiv dampinga ili subvencioniranog izvoza koje bi se donosile u skladu s njihovim međunarodnim obvezama. Države ugovornice se obvezuju da će, radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, posebnim sporazumom urediti pitanja oporezivanja imovine i prihoda. Platni promet među državama ugovornicama, odvijati će se u skladu s važećim zakonodavstvom u obje države ugovornice i s važećim platnim sporazumom. Otvorena pitanja na području financija, bankarstva i osiguranja, koja se odnose na osnivanje banaka i osiguravajućih organizacija, javni dug, potražni saldo, te uvoz na leasing, države ugovornice će urediti posebnim sporazumom. Države ugovornice su suglasne da do sklapanja posebnog sporazuma ne izdaju suglasnosti za osnivanje banaka i osiguravajućih organizacija. Države ugovornice suglasne su poticati brži razvitak pograničnog prometa, o čemu će se sklopiti poseban sporazum. Države ugovornice se obvezuju da će međusobno zapošljavanje radnika te druga pitanja socijalne sigurnosti mirovine, invalidnine, zdravstveno osiguranje i dr.) urediti posebnim sporazumima. Države ugovornice se obvezuju omogućiti osnivanje i rad mješovitih i vlastitih poduzeća i predstavništava subjekata iz druge države ugovornice, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i po načelima reciprociteta. Države ugovornice omogućit će pravnim osobama sa sjedištem u drugoj državi ugovornici i fizičkim osobama, državljanima druge države ugovornice, da pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi na teritoriju države ugovornice i s kojom su te osobe raspolagale na dan 7. 10. 1991. godine, koriste za osnivanje poduzeća u toj državi ugovornici, ili da je otuđe, a prihode, po podmirenju svih obveza, slobodno transferiraju u skladu s platnim sporazumom u domicilnu državu ugovornicu. Države ugovornice se obvezuju jamčiti fizičkim i pravnim osobama iz druge države ugovornice, na svojem teritoriju jednaku pravnu sigurnost vlasništva (nepokretna imovina, sredstva, oprema), kakva je zajamčena domaćim fizičkim i pravnim osobama. Države ugovornice omogućit će radnicima zaposlenim u poduzećima koja su poduzeća u društvenom vlasništvu iz jedne države ugovornice osnovala u drugoj državi ugovornici, jednaki pravni status i jednaka prava koja će imati radnici matičnih poduzeća u procesu pretvorbe društvenih poduzeća. Države ugovornice se obvezuju da će posebnim sporazumom urediti i ostvarivati odnose na području ribolova u teritorijalnom moru obiju država ugovornica. Države ugovornice se obvezuju posebnim sporazumom urediti i ostvarivati odnose na području kopnenog, pomorskog, zračnog i poštansko-telekomunikacijskog prometa. Države ugovornice se obvezuju izmjenjivati iskustva na području institucionalnih, administrativnih, financijskih i drugih poslova koji su predmet zajedničkog interesa. Države ugovornice će surađivati i na drugim područjima kao što su: redovna razmjena informacija, posebno glede njihovog zakonodavnog uređenja i programa s područja gospodarstva, te drugih informacija potrebnih za održavanje međusobnih odnosa, suradnje u okviru međunarodnih organizacija i razmjene osoba (kadrova) i tehnologije. Sve eventualne nesuglasice, koje bi proizašle iz ovog sporazuma, države ugovornice rješavat će sporazumno, poštujući načela ravnopravnosti i uzajemne koristi. Troškovi vezani za suradnju, koji prolaze iz ovog sporazuma, pokrivat će se i dijeliti po ključu koji će dogovoriti države ugovornice od slučaja do slučaja. Radi ostvarivanja ciljeva ovog sporazuma, države ugovornice formirat će mješovitu komisiju od po 5. članova sa svake strane. Mješovita komisija će: – ocjenjivati ostvarivanje poslova utvrđenih ovim sporazumom i iznositi prijedloge za ostvarivanje ciljeva kako bi se postigli optimalni rezultati; – stvarati uvjete za razmjenu informacija za razmjenu sa područja trgovačke, industrijske i druge granske suradnje, te na području tehnologije i specijalizacije; – analizirati daljnje mjere koje će ubrzati i razvijati gospodarsku suradnju. Mješovita komisija će na zahtjev jedne od država ugovornica i po potrebi organizirati sastanak na području Republike Slovenije ili Republike Hrvatske. Ovaj se sporazum važi dok jedna od država ugovornica, u pisanom obliku, a najkasnije šest mjeseci prije odstupanja, ne obavijesti drugu državu ugovornicu o svojem odstupanju od sporazuma. U slučaju prekida ovog sporazuma, obje države ugovornice poduzet će sve potrebno da se osigura izvršenje projekata započetih po odredbama ovog sporazuma. Sporazum stupa na snagu danom kad se države ugovornice međusobno obavijeste o potvrđivanju sporazuma od strane nadležnih organa obje države ugovornice. Sporazum je sklopljen u Zagrebu, dana 06. veljače 1992. godine, u četiri originalna primjerka na slovenskom i hrvatskom jeziku, za svaku stranu po jedan primjerak na svakom jeziku, pri čemu je svaki primjerak pravno jednako važeći. Za Republiku Sloveniju Lojze Peterle l. r. Za Republiku Hrvatsku Dr. Franjo Gregurić l. r. U skladu s stavkom 4. članka 3. ovog sporazuma, države ugovornice su suglasne da se za poljoprivredne proizvode može: 1. odrediti plaćanje prelevmana, kako je to utvrđeno za uvoz iz trećih država; 2. privremeno ograničiti izvoz određene robe. Odredba stavka 1. ovog Aneksa ne važi za uvoz i izvoz robe u okviru sklopljenih dugoročnih proizvodnih kooperacijskih ugovora. Države ugovornice se obvezuju da će drugu stranu prethodno obavijestiti o mjerama iz stavka 1. ovog Aneksa. Odredbe ovog Aneksa vrijede za razdoblje od jedne

(1)godine. Države ugovornice su suglasne da po isteku godine dana ponovno usklade odredbe ovog Aneksa.

Za izvajanje sporazuma skrbi Ministrstvo za trgovino.

Ta zakon začne veljati naslednji dan po objavi v Uradnem listu Republike Slovenije – Mednarodne pogodbe. Št. 310-08/92-10/1 Ljubljana, dne 9. aprila 1992. Predsednik dr. France Bučar l. r.